Olovo je mali gradić koji se nalazi na tri planinske rijeke: Krivaji, Bioštici i Stupčanici. Udaljen je otprilike sat vremena od Sarajeva. Iako mali grad, ima dosta prirodnog, ali historijskog bogatstva za pokazati. Možda niste ni razmišljali o tome šta ovaj mali grad ima za ponuditi, pa ćemo ovdje navesti nešto od toga što će vas navesti da posjetite Olovo.Grad je dobio ime po olovnoj rudi, a u pisanim izvorima se spominje još davne 1382. godine.
Spominje se pod latinskim nazivom “plumbum“ što znači olovo. Olovo osim olovne rude grad karakteriše zelenilo, te bogatstvo rijekama, kao i kulturno-historijsko naslijeđe. Možete posjetiti Ponijeračke pećine, klisure u selu Čude, izletišta Zeleni Vir, te ostale dragulje Olova. Olovo je poznato i po ljekovitim svojstvima termalnih voda, o kojima je čak i čuveni Ivo Andrić govorio u pripvijeci:“Čudo u Olovu“. Banja „Aquaterm“ je veoma popularna mešu turistima, a u njenoj blizini se nalaze šetališta u kojima možete uživati. Mnogi Olovo nazivaju i „oazom mira“, a u to ćete se i sami uvjeriti.
Kada je riječ o vjerskim objektima, 8 km od Olova u Solunu, nalazise Drvena džamija. Smatra se da je izgrađena 1546. godine, a obnovljena je 1935. godine. Od prvobitne džamije su sačuvana samo ulazna vrata, a drveni objekat pored džamije je pretvoren u mekteb u periodu između 1960 i 1983. godine. U džamijskom haremu su ukopna, kako se prenosi, dva brata-šehida iz sultan Fatihove vojske. Džamija je otvorena za vrijeme Bajrama i tradicionalne godišnje dove.
U Gornjem Olovu se nalazi Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. To je rimokatolička crkva, vode je franjevci. Smatra se da je samo svetište bilo jedno od najvećih na evropskom jugoistoku. Crkva i samostan su izgrađeni u 14. stoljeću. Zaštićeni pejzaž prirode Bijambare se nalazi u blizini Olova. Tačnije, zašićeni pejzaž je smješten na oko 14 km od grada. U blizini ulaza se nalazi nekropola stećaka. Ti stećci su 2013. godine preneseni sa lokaliteta Mramorje, zbog ugroženosti. Zbog izgradnje putne komunikcije su stećci premješteni sa izvorne lokacije na lokaciju udaljenu 30 metara. Jedan o njih je prenešen u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Trenutno je u Bijambarama 39 stećaka. Neki od njih su ukrašeni, a neki ne. Srednja pećina je najveća pećina, naziva se još i Glavna pećina. U blizini Glavne pećine se nalaze staze, od kojihje upečatljiva „Edukacijska staza“ koja vam može pomoći dsanaučite nešto više o biljnim i životinjskim vrstama na tom lokalitetu. Trebao spomenuti i Dimšinu i Đuričinu pećinu koje su međusobno ispreplitane kanalima. Ipak, te pećine nisu opremljene za posjete, za razliku od Glavne pećine.
Prije negošto nastavimo priču o Glavnoj pećini, trebamo reći da imate nekoliko dnevnih termina u kojima možete posjetiti pećinu radnim danima, a vikendima je posjeta moguća na svakih sat vremena.Tada se dodatno naplaćuje, 3 KM po osobi. Tako da je najbolje da se informišete o vremenu posjete u zavisnosti od toga kada planirate posjetu. Ono što još trebate imati na umu jeste da su pećine vrlo hladne i da obično pri obilasku pećina trebate imati neku jaknu da se ogrnete,a za hodanje su svakako najbolja opcija patike.
Kada je riječ o Glavnoj pećini, bogata je stalagmitima, stalakmitima, a čine je ulazni dio i tri velike dvorane. Posljednja je tzv. “Muzička dvorana“ koja je tako nazvana upravo zbog svoje akustičnosti. Vidjet ćete i dosta šišmiša jer Bijambarske pećine pružaju optimalne uslove za njihov život. Stanovnik Bijambarskih pećina je i jedan do najrjeđih evropskih šišmiša, a to je tzv. „širokouhi šišmiš“. Napominjemo da šišmiše ne uznemiravate. Ako vidite da spavaju, pogotovo ne jer ukoliko ih probudite iz zimskog sna, vrlo je vjerovatno da će uginuti.
Sada ćemo nešto reći o Gornjoj bijambarskoj pećini koja je i najstarija pećina na prostoru Bijambara. Važi za veliko arheološko nalazište jer su upravo tu pronađeni životinjski i čovječiji ostaci iz davnog doba. Jedan od staovnika pećine je bio i pećinski medvjed. Ta vrsta je bila snažnija i veća od danšnjih medvjeda. Obilazak Bijambara će svakako na vas stvoriti jak utisak.
Kameni obelisk u selu Bakići je također nešto što biste trebali vidjeti. Nalazi se nadomak izletišta „Kamenica“ a smatra se jednim od najmisterioznijih spomenika. Imajte ipak na umu da je obelisk smješten u sredini šume, pa ćete morati malo više i pješačiti. Izgradio ga je Tvrto I Kotromanić u 14. stoljeću. Ako se odlučite da posjetite obelisk, savjetujemo vam da dobro proučite lokaciju jer kada dođete, zbog lokacije u kojoj ćete se naći, nećete imati internet signala, a vrlo moguće ni mobilnog.
Olovo je bogato stećcima, tačnije između Olova i Bijambara se nalazi još jedno mjesto gdje se nalaze stećci. U selu Musići možete pronaći stećke. Okruženje će vas zaista oduševiti. Selo Musići je planinsko, a vidjet ćete o razne zelene pašnjakem te stabla voćki. Imajte na umu da ovo mjesto turisti ne posjećuju kao Bijambare, tako da stećke krije gusta zelena paprat. Odličnu hranu, kao i pogled možete dobiti u restoranu:“ Panorama“. Tu obično svaki turista voli da svrati, da se odmori. Vjerujemo da će vam se Olovo dopasti jer itekako ima šta da ponudi. Zašto vaša sljedeća destinacija ne bi bila upravo ovaj grad?