Sigmund Freud je prepoznat kao ključna figura u razvoju moderne psihijatrije i pionir psihoanalize, čije su ideje duboko utjecale na razumijevanje ljudske psihe, a njegove teorije, iako često kontroverzne, revolucionirale su pristup psihološkim poremećajima i ljudskom ponašanju, te su postale temelj mnogih kasnijih psiholoških pristupa.
Freud je istraživao kompleksnu prirodu ljudskog uma, posebnu pažnju posvećujući nesvjesnom dijelu psihe, gdje se, prema njegovoj teoriji, skrivaju potisnute misli, želje i konflikti i njegova opažanja o ljudskom ponašanju često su se bavila temama srama, intelektualnih ograničenja i društvenih interakcija.
Primijetio je da odsustvo srama može biti znak mentalne neravnoteže, a ujedno je ukazivao na izazove komuniciranja s osobama nižih intelektualnih kapaciteta i prema Freudu, takvi pojedinci često pribjegavaju manipulativnim taktikama kako bi se suprotstavili sugovorniku, no savjetovao je suzdržavanje od iscrpljujućih rasprava s njima.
Iako su Freudove teorije često bile predmet kritika, njegovi koncepti ostali su prisutni u psihologiji, književnosti i svakodnevnim razgovorima, Freudove ideje ne samo da su oblikovale razumijevanje ljudske psihe, već su omogućile i otvaranje prostora za istraživanje kompleksnosti ljudskih emocija i motivacija.
