Naše tijelo prirodno skladišti masti, što može otežati gubitak težine. Postoji mnogo načina kako masti mogu da se nakupljaju, ali pronalaženje efikasnog načina da ih se riješimo često predstavlja izazov. Držanje dijeta može biti teško jer možemo osjećati stalnu glad i nezadovoljstvo, što se često ne spominje. Profesor dr. Branimir Nestorović ističe da priroda može favorizovati debljinu, a istraživanja pokazuju da gojazni ljudi često pokazuju visok nivo vitalnosti.
Nedavno objavljena studija pokazuje da umjereno gojazni pacijenti imaju znatno manju stopu smrtnosti nakon teških kardiohirurških operacija u poređenju s mršavim pacijentima. Prema Nestorovićevim riječima, priroda navodi da budemo malo deblji zbog termoregulacije i održavanja optimalne težine.
Ako želite izbjeći negativne efekte gojaznosti, ključ je jednostavan: kontrolirajte unos kalorija. Fokusirajte se na kvalitetne izvore kao što su proteinski doručak, voće i povrće. Stroge dijete mogu biti izazovne. Nestorović voli navoditi svoje studente na knjigu Vokija Kostića ‘Kako sam pojeo sebe’, koja opisuje jedan neobičan pristup dijeti.
Nestorović preporučuje normalnu ishranu tokom dana s konzumacijom samo vode ili nezaslađenog čaja nakon 6 sati naveče. Takođe popularan je dvodnevni post, tradicionalna praksa u pravoslavnoj tradiciji, gdje se dva puta sedmično unosi samo 500 kalorija. Ovsena kaša i nekoliko voćki dva puta nedeljno mogu pomoći u izbjegavanju osjećaja gladi i prejedanja.
Naučno je dokazano da unos hrane oslobađa dopamin, hormon zadovoljstva. Gojazni ljudi često konzumiraju veće količine hrane kako bi postigli isti nivo zadovoljstva, jer se smanjuje lučenje hormona sitosti leptina. Nestorović preporučuje uzimanje integralnih žitarica nakon obroka jer one stimulišu sintezu hormona irisina, koji pomaže u normalizaciji insulina. Dodaje da nije loše završiti obrok s integralnim žitaricama i čašom crnog vina kako bi se smanjio nivo insulina i osjetila glad.
