Livno je grad koji u Hercegovini koji ima dosta toga za ponuditi. Ovdje ćemo spomenuti neke stvari koje ga odlikuju, a koje vrijedi posjetiti. Da počnemo:
Hram Uspenja Presvete Bogorodice: Hram Uspenja Presvete Bogorodice je srpska pravoslavna crkva sagrađena 1859. godine. Riznicu čini bogatom više od 80 starih ikona. Ova crkva se smatra trećom najznačajnijom pravoslavnom crkvom u Bosni i Hercegovini. Crkva je u posljednjem ratu bila zapaljena, ali su vrijednosti ipak sačuvane. Proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovin 2004. godine.
Lala Pašina džamija: Poznata je i kao Beglučkadžamija, amnogi je smatraju jednom od najljepših džamija Bosne i Hercegovine. Sagrađena je 1577. godine. Sagradio ju je Mustafa-beg Sokolović, poznatiji kao Lala Paša. 2003. godine je sagrađena i abdestihana. Džamija se nalazi u naselju Begluk.
Balaguša džamija: Naziva se još i Čaršijska džamija jer je smještena u Staroj Čaršiji. Sagrađena je u 16. stoljeću, a nalazi se na listi Nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine. Ono što je karakteristično za ovu, ali i ostale livanjske džamije, jesu visoka kupola i niža munara. Možete vidjeti i ostatke Veis kule koja je izgrađena od strane Sejdi Ahmet-paše 1659. godine. Pripada Bistričkom gradu i nalazi se pod zaštitom države.
Franjevački samostan Gorica: U sklopu samostana se nalazi i crkva Svetog Petr i Pavla. To je najveća crkva podignuta za vrijeme Osmanlija u Bosni i Hercegovini. Za priču o izgradnji crkve se vezuje jedna legenda. Naime, prema predajama, za vrijeme Osmanskog carsstva su mnogi išli u Istanbul kod turskih vladara da traže dozvolu za granju crkve. Nisu imali mnogo uspjeha, pa je fra Lovro Karaula odlučio da pokuša. Otišao je do sultana i tražio dozvolu. Bio je uporan, te sultan odlučuje dati mu odobrenje ukoliko može napraviti crkvu koja je velika kao volovska koža. Na taj način se sultan želio poigrati sa Lovrom. Mislio je da će Lovro odustati od ideje.
Ipak, fra Lovro je bio dosjetljiv, pa je isjekao volovksu kožu na vrlo tanku nit i njiome opasao veliki prostor. Turci su došli kako bi mu zabranili gradnju, a on im je pokazao šta je upisano u defter. Tu je stajalo ono što je sultan rekao, da se može graditi crkva kolika je volovska koža. Gradio se i samostan, a njegova gradnja je tekla sa gradnjom crkve 1854. godine. Gradnja samostana je dovršena 1985. godine. U samostanu možete posjetiti i muzej u kome možete pronaći razne zbirke.
Dukatareva džamija sa sahat kulom: Poznata je kao džamija Hadži Ahmeta Dukatara ili Glavica džamija. Predstavlja jedan od najznačajnijih simbola Livna. Datira iz 16.stoljeća, prema načinu gradnje se dalo zaključiti da su na njoj radili domaći graditelji, te da nije rađeno po graditeljskoj školi Mimara Sinana. U blizini Dukatareve džamije se nalazi most na Dumanu. Duman je izvor rojeke Bistrice. Nekada je na tom mjestu bilo više mostova, a sada se nalazi samo jedan. Smatra se da je podignut u 17. Stoljeću. Ovo mjesto redovno oduševljava turiste,.
Trg KraljaTomislava: Glavna znamenitost koja se tu nalazi jeste obelisk podignut 1925. godine. Obelisk je podignut u čast „hiljadugodišnjice“ krunisanja kralja Tomislava. Na trgu se nalaze i prodavnice, suvenirnice, kafići, ai malo šetalište. Grad Livno je bogat i brojnim arheološkim nalazištima. Ta nalazišta kriju jedno veliko kulturno-historijsko naslijeđe. Možete vidjeti srednjovjekovne stećke. Neka od popularnih područja su: Rešetarica, Lištani, Rapovina…
Livanjski divlji konji: Livanjski divlji konji su jedna od najvećih atrakcija ovog grada. Jedan su od najljepših prizora koje možete vidjeti. Turisti su nekako posebn oduševljeni ovim divljim konjima. Žive na visoravni Krug u blizini grada. Možda mislite da su to izvorno divlji konji, ali to nije slučaj. To su potomci konja koji su se koristili u poljoprivredi, ali su ostali napušteni kako ih je zamijenjivala savremena mehanizacija. Postoji i tužna strana ove priče o divnim divljim konjima. Naime, ti veličanstveni konji za vrijeme zime silaze na magistralne puteve kako bi lizali so koja se tu posipa zbog sprječavanja smrzavanja. Tako konji dovode sebe u opasnost.
Ljeti opet silaze na ceste tražeći vodu. Nerijetko se dešava da tako nastradaju od automobila, a ujedno predstavljaju i opasnost za učesnike saobraćaja. Nemaju adekvatnu brigu, te prelaze mnoštvo kilometara kako bi se napojili, tako se, kako smo već prije rekli, nerijetko dovode u opasnost. Pisane su razne peticije za zaštitu ovih divnih divljih konja, ali ni sada ne postoji ustanova koja će brinuti o njima, bez da ugrozi njihovu slobodu i život u divljini. Nadamo se da će se to uskoro riješiti. Zaista je vrijeme da se povodom tog pitanja nešto uradi. Ovi konji to i zaslužuju.
Životinje ne trebaju biti korištene kao potencijal za turizam, trebamo ih gledati kao vrijednost. Slažete li se? Ukoliko se adekvatno zaštite, onda bi mogli slobodno da se kreću bez da ugroze sebe ili druge. Bili bi sigurni, a opet bi nastavljali da nas očaravaju svojom ljepotom. U Livnu se također održavaju i manifestacije poput:“ Livanjsko ljeto“ ili Moto susreti. Livno ima bogatu turističu ponudu, tako da bi bilo dobro da se i Livno nađe na spisku gradova koje ćete posjetiti. Možete posjetiti Livno i dok putujete prema Jadranu.
