Tjelesna aktivnost jedan je od temelja zdravog načina života, no treba je provoditi uz oprez, posebno kod osoba srednjih i starijih godina, profesor dr. Petar Otašević, specijalist interne medicine i kardiolog, naglašava kako prethodni zdravstveni pregledi i prilagođavanje intenziteta vježbanja individualnom stanju igraju ključnu ulogu u prevenciji srčanih komplikacija.
Umjerenost i prilagodba intenziteta – Preporučuje se 150 minuta tjedne tjelesne aktivnosti, što može uključivati hodanje, trčanje, vožnju bicikla, plivanje ili druge oblike aerobnih vježbi, aktivnosti ne moraju biti ograničene na teretanu, već se trebaju uskladiti s osobnim preferencijama i zdravstvenim mogućnostima.
Zdravstveni pregledi prije vježbanja – Osobito za osobe srednje i starije dobi, preporučuje se sveobuhvatna kardiološka procjena prije započinjanja režima vježbanja, a pregled bi trebao uključivati: Mjerenje pritiska, elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca, laboratorijske pretrage (lipidni profil, razine šećera i druge indikacije).
Praćenje srčane frekvencije – Siguran broj otkucaja srca tokom vježbanja ključan je za sprječavanje preopterećenja srca i maksimalna srčana frekvencija izračunava se oduzimanjem dobi od 220 (npr. za osobu od 50 godina, maksimalna frekvencija je 170 otkucaja u minuti), preporučuje se održavati otkucaje srca unutar 50–85% maksimalne frekvencije kako bi vježbanje bilo sigurno i učinkovito.
Aerobne aktivnosti poput trčanja, vožnje bicikla, plivanja i preskakanja užeta pružaju brojne koristi: Povećavaju izdržljivost angažiranjem svih mišićnih skupina, uključujući srce, unapređuju kardiovaskularno zdravlje povećanjem potrošnje kisika, potiču sagorijevanje masti i upravljanje tjelesnom težinom.
Važnost personaliziranog pristupa: S obzirom na povećane zdravstvene rizike povezane sa starenjem, poput hipertenzije, dijabetesa i srčanih 0boljenja, individualizirani pristup tjelesnoj aktivnosti ključan je za izbjegavanje komplikacija.
